Trećeg aprila je u prostorijama Dječije kuće naša HUB članica tima, diplomirana psihologinja Mirna Hozić održala interaktivnu radionicu pod nazivom „Zen znanje“. Naši HUBovci i HUBovkinje imali su priliku da predispitne periode iskoriste da unaprijede svoje vještine učenja i nošenja sa stresom, kako u svakodnevnom životu tako i u akademskom svijetu, kroz razne diskusije i vježbe usmjerene ka identificiranju stresora, stilova učenja i socijalne kohezije.
Kroz skoro dvosatnu radionicu, definirali smo sam pojam učenja i osvrnuli se prvenstveno na to šta je za svakog učesnika/učesnicu radionice učenje – kako izgleda taj proces i kakav oni stav imaju prema usvajanju novog znanja, a nakon toga smo se posvetili različitim psihološkim pristupima učenju, gdje smo uz pomoć različitih metafora pomogli učesnicima da ga vizualiziraju – bilo da je to kroz njihov lični „mentalni vrt“, izgradnju „mosta“ ili „istraživačkog putovanja“.
Poseban dio radionice bio je fokusiran isključivo na različite stilove učenja, gdje smo naglasili važnost individualnih stilova učenja kod svakog studenta/studentice i srednjoškolca/srednjoškolke, jer isti stil učenja ne odgovara svakome. U sklopu toga, učesnici/učesnice su popunjavali VAK upitnik stilova učenja, čime su osvijestili koji senzorni stil njima najviše leži pri usvajanju novog znanja – da li je to vizuelni, auditivni ili pak kinestetički. Pored identifikacije stila učenja, predstavljene su različite tehnike i savjeti za učenje za svaki od stilova, a učesnici/učesnice su imali priliku da podijele koje to oni tehnike koriste pri učenju i da li se one možda i nisu poklapale sa stilom koji su sada identificirali.
Predstavili smo devet različitih specifičnih tehnika učenja i načine na koje se one mogu implementirati u svakodnevnicu jednog studenta, poput konceptualnih mapa, grupnog učenja, tehnike 5W – 1H, pomodoro tehnike, GTD metode i raznih mnemoničkih tehnika.
Pored konkretnih tehnika i metoda učenja, kroz cijelu radionicu naglašavana je važnost i prioritet mentalnog zdravlja u svakom aspektu, posebno akademskom, kako bi se spriječio burn-out i razvoj različitih mentalnih poteškoća u psihološki najranjivijem dobu jedne mlade osobe.
Prije definiranja stresa i naših svakodnevnih stresora, učesnici/učesnice su radili vođenu vježbu disanja koja za cilj ima opuštanje, smenjenje stresa, energije i koncentracije. Kao i u sklopu radionice, i u toku učenja i obavljanja različitih poslova važno je praviti pauze kako bi se naš mozak odmorio, oporavio i bio spreman za dalji efikasni rad.
Predispitna anksioznost nije strana niti jednom studentu/studentici, te smo se primarno fokusirali na važnost identificiranja stresora u našoj okolini koji nas dovode u stanje panike i neefikasnosti onda kada trebamo biti najproduktivniji. Kroz tri komponente stresa – emocionalnu, fiziološku i kognitivnu – definirali smo šta je to zapravo „stres“ koji osjećamo u našem tijelu, a zatim smo se osvrnuli na neke specifične tehnike kojima se on može smanjiti, poput njegovanja naših resursa kada se osjećamo dobro, informiranosti, zdravih životnih navika, fizičke aktivnosti, mindfulness-a i njegovanja odnosa sa ljudima oko sebe.
U duhu HUB porodice, učesnici i učesnice su na kraju imali priliku da urade vježbu „Poklanjam ti“, koja za cilj ima unapređivanje međugrupnih odnosa i razvijanje pozitivnih očekivanja o ljudima koji se nalaze oko nas. Pozitivno okruženje puno podrške i resursa je ključno za adekvatan razvoj svih naših potencijala, a posebno akademskih – zbog toga HUB tim kontinuirano radi na tome da gradi prijatnu, kohezivnu atmosferu među svojim članovima i da im pruži podršku i svim aspektima.
